“Bill Gates danas ne može imati bolji mobitel od vas”. Tu je rečenicu, pišući o utjecaju tehnologije na jednakost prilika u društvu, nedavno na Facebooku objavio Nenad Bakić. S tim poduzetnikom, investitorom i čovjekom koji je s Hrvatskim Telekomom kreirao prvi STEM kurikulum za izvannastavne aktivnosti kroz rad Instituta za razvoj i inventivnost mladih (IRIM), porazgovarali smo o važnosti tehnologije u društvu općenito. Tu svoju zanimljivu tezu o jednakosti, kada je riječ o tehnologiji, malo nam je šire elaborirao. 

“Blagostanje obično mjerimo bruto društvenim proizvodom, koji pak ne može dobro izmjeriti napredak u kvaliteti tehnologije. Današnja računala koja nosimo u džepu i dalje nazivamo telefonima, iako je samo jedna od barem tri stotine aplikacija na njima uistinu telefon”, kaže Bakić te dodaje kako su ti naši džepni uređaji neusporedivo jači od bilo kojih računala otprije dvadeset ili trideset godina. 

Razlike u mogućnosti kupnje su se smanjile

S druge strane, nastavlja Bakić, većini nas to je najvrjedniji uređaj,  možda čak važniji i od automobila, iako je ovaj potonji mnogo skuplji. “Najbogatiji ljudi na svijetu gotovo da ne mogu imati bolji mobitel od bilo koga u Hrvatskoj. Realno, razlike u mogućnosti kupovine najvrjednijih stvari su se smanjile. Još veći je utjecaj u nematerijalnom segmentu jer većina najboljih sadržaja, od glazbe, filmova i komunikacije, kroz društvene mreže je besplatna ili vrlo jeftina. Dakle jednako je dostupna većini ljudi u svijetu, a besplatne stvari ne ulaze u BDP”, objašnjava. 

Osim dostupnosti svih tih sadržaja na razini pojedinca, govori nam Bakić, za cijelo društvo to znači značajno veće iskorištavanje potencijala ogromnog broja ljudi. “Zamislite kakvu bismo danas imali glazbu, da su u doba Mozarta i Beethovena svi Afrikanci i Azijati imali uvjete kao Europljani? Koliko bi bilo Mozarta diljem svijeta i kakva bi, posljedično tome, glazba bila danas? Koliko je u Teslino doba drugih ‘Tesli’ bilo sakriveno u Africi, a da nisu dobili priliku?”, zapitkuje se.

Nenad Bakić već neko vrijeme radi na ideji pretvaranja knjižnica u digitalne centre za djecu i odrasle, između ostalog i zato da bi se digitalna pismenost proširila i među starijim dijelovima stanovništva. “Time, između ostalog, omogućavamo pristup tehnologiji i odraslima, a neki od njih stoje između svoje djece i budućnosti jer ne razumiju tehnologiju i plaše je se. Ovako otklanjamo te strahove. Jer mnogi odrasli ustvari vole nove tehnologije, samo kad im se pokaže. Primjerice, imali smo i vrlo uspješnu radionicu programiranja u jednom domu za starije osobe”, prepričava.

Hrvatski projekt u švicarskim knjižnicama

Digitalni centri važni su mu, kaže, i zbog djece. “Budući da je sudjelovanje u aktivnostima IRIM-a dobrovoljno, nisu se sve škole prijavile. Recimo, neki ravnatelj je uhljeb, pa ga nije briga. Htjeli smo nedužnoj djeci omogućiti jednakost prilika, i uočili smo da možemo do njih doći kroz javne knjižnice. U 120 knjižnica širom zemlje sada se nude besplatne radionice programiranja, mikroračunala micro:bit mogu se posuditi kao knjige, mnoge imaju ‘makers’ setove za digitalno stvaralaštvo i 3D printere. Tako ih pretvaramo u digitalne razvojne centre kako bi svagdje mogli niknuti neki novi Rimci”.

Koncept edukacije kroz javne knjižnice za sada još spada u avangardu, ali nema, kaže, ni trunku sumnje da će taj model biti široko prihvaćen u Europi i svijetu. “Upravo smo ovaj tjedan najavili da s partnerima, uz financiranje Švicarske konfederacije, pokrećemo taj projekt i u nekim knjižnicama u Švicarskoj”, govori poduzetnik čije je generalno mišljenje da digitalizacija unosi pozitivne promjene u društvo, te da ona fundamentalno mijenja svijet brže i jače nego je to napravila industrijska revolucija.

Široka dostupnost tehnologije, mišljenja je Bakić, utječe na bitna dva polja u društvu, a to su edukacija i biznis. “Ulazne barijere u tehnologiju u edukaciji postale su jako male, tehnologija bogata, a znanje vrlo dostupno i besplatno. U biti, danas dijete u najnerazvijenijim mjestima, ako mu netko omogući opremu i njegovu ustanovu uključi u programe, uz dobrog mentora, može napredovati ravnopravno djeci iz bogatih sredina”, mišljenja je Bakić, no nakon toga, kaže, ostaje jedino pitanje što ta djeca kasnije mogu napraviti. 

Kako Hrvatska može postati jedan od lidera u EU

“Za uspjeh u biznisu, primjerice startupovima, potreban je razvijen ekosustav koji ne postoji u nerazvijenim sredinama, a nije ni jednostavno replikabilan. Facebook, Google ili Amazon ne mogu nastati u Hrvatskoj. S druge strane, veliki uspjesi jesu mogući, što najbolje pokazuju Infobip i Rimac Automobili”, objašnjava Bakić i dodaje kako njihova velika vidljivost u Hrvatskoj upravo pokazuje činjenicu da su neuobičajeni. “S druge strane, mnoge naše uspješne tehnološke tvrtke u stvari prodaju rad ili uslugu, a nemaju proizvod, koji je multiplikativan i to je tip biznisa koji će i dalje imati dobre prilike u Hrvatskoj, ako ni zbog čega drugoga, onda zbog cijene rada”, zaključuje Bakić. 

A što su, prema njemu, najveći tehnološki izazovi i prilike u dolazećem razdoblju? Prilika je u jednostavnosti i dostupnosti obrazovanja, i to moramo iskoristiti u Hrvatskoj kako bismo postali lideri u EU, a EU to mora iskoristiti kako bi ostala konkurentna u svijetu. Jer to je vezano s najvećim izazovom, a to je da će biti jedan ili samo nekoliko pobjednika u najvažnijim tehnologijama, kao što su umjetna inteligencija, samovozeći auti ili roboti.