#zaljepsidan
Oko 20 posto stanovništva u Hrvatskoj starije je od 65 godina. Oni su naše majke i očevi, bake, djedovi, susjedi, prabake i pradjedovi. Oni su proživjeli zdrave i bolesne dane, rođenja djece, unučadi i praunučadi, proslave i tragedije, svadbe i sprovode. Oni su mudri. Oni se žele družiti i razgovarati, oni mogu pomoći nama i oni trebaju našu pomoć. Upravo su oni u ovoj pandemiji najugroženiji. Kako bismo ih zaštitili, ograničili smo susrete s njima, što je mnoge od njih učinilo još ranjivijima, a neke i potpuno izoliranima.
Rođena je u zagrebačkom Hreliću 1928. i tu je provela cijeli život. Gospođu Barbaru Zubak (92) život nije mazio, cijeli radni vijek bavila se poljoprivredom, prvi joj je suprug poginuo na konju, na putu od Beograda do Zagreba, i to nakon malo više od dvije godine braka. No, kasnije je ipak pronašla sreću s drugim suprugom i živjela od plodova svoga rada. Svoje je proizvode prodavala na tržnici u Branimirovoj, a kasnije i u Utrinama gdje je ostala sve do mirovine.
Pročitajte više
“Usamljenost ne možemo ignorirati, osobito kada znamo da se više od polovice korisnika Domova kontinuirano osjeća usamljeno. Znate li kakav je osjećaj biti ‘iza ograde’, kako to korisnici nazivaju?”, upitala nas je Višnja Cicvarić Šonje koja s kolegama Marijanom Brankov i Dejanom Peternekom volontira u sklopu programa Generacije Zajedno.
Pročitajte više
Prvo hrvatsko istraživanje o usamljenosti provedeno u jeku epidemije pokazalo je da izoliranost posebno teško pada našim najstarijima koji žive u domovima. Istraživanje koje je proveo Hrvatski Telekom u suradnji s Volonterskim centrom utvrdilo kako je tijekom prošle godine bilo 43 posto manje posjeta, te kako se 24 posto naših baka i djedova manje družilo s ostalim korisnicima doma, pa je čak 53 posto reklo da se osjećaju usamljeno.
Pročitajte više
Epidemija koronavirusa učinila je svoje. Obiteljska druženja stavila je na čekanje. I dok su se mlađi koliko-toliko snašli te svoje prijateljske veze održavaju raznim digitalnim alatima, rijetko koji pripadnik s početka generacije baby boomera može se pohvaliti da spretno rukuje ičim imalo kompliciranijim od običnog mobitela. No, to nije slučaj s bakom Anicom Briški. Za sebe kaže da je starovinska baka koja nosi gene svojih uzora, ali i pokušava držati korak sa sadašnjošću.
Pročitajte više
Adam Alković punih 40 godina radio je kao učitelj razredne nastave, od 1971. kad se zaposlio kao apsolvent sve do 2012. godine kad je svoju jedanaestu generaciju učenika doveo do drugog razreda. Većinu radnog vijeka proveo je u Osnovnoj školi “Ivan Goran Kovačić” u Slavonskom Brodu. Iako je često radio i s puno djece (jednom je imao razred s 38 učenika), rad u školi mu nikad nije zadavao nikakav problem. Dapače, uvijek je promišljao kako đacima olakšati učenje.
Pročitajte više
Rođena sam u Derventi, završila sam četiri razreda osnovne škole. Tako je to tada bilo. Život je mene i muža svuda selio, a nakon života u Njemačkoj, suprug i ja skrasili smo se u Stupniku krajem osamdesetih”, prisjeća se Mara Gaura (77), majka, baka i prabaka. Ima desetero unučadi, pet cura i pet dečkiju te troje praunučadi. Pod stare dane, priča nam, za lijepa vremena uživa u svom vrtu. Najviše je veseli briga oko cvijeća kojeg, kaže, ima mnogo. Zdravlje je tako-tako služi, za života je operirala kralježnicu, prije nekoliko godina borila se i s rakom dojke, a u rujnu ove godine preboljela je i ‘koronu’.
Pročitajte više
“Kad mi je unuka Iva rekla: “Baka, ja idem u Portugal”, mislila sam da će mi srce puknuti”, prisjeća se Stanka Hržić (70) kako je primila vijest da će njezina unuka ostaviti život u Hrvatskoj i sreću potražiti negdje drugdje. “Sudbina ju je odvela daleko od nas. Ostavila je posao ovdje i hrabro otišla. Već nakon mjesec dana tamo je dobila posao. Ona je veliki borac”, priča ponosno baka.
Pročitajte više
Starenjem se mijenjaju sposobnosti i slika o sebi. Ono što su prije mogli, sada više ne mogu ili mogu u manjem opsegu. Time se često mijenja i slika o sebi. Pa tako mogu percipirati sebe kao osobe koje su samo teret, koje nemaju što dati bliskim ljudima, premda je realnost posve drugačija.
Druženje je važno radi održavanje pozitivne slike o sebi. Kada su sami, prepušteni su svojim mislima. Povlače se u sebe, postanu nezadovoljniji i sami se "bore" s problemima. Zato je za njih iznimno važna socijalizacija kako bi mogli ponovno vratiti sliku o sebi kao pojedincu koji je koristan, koji ima što za ponuditi.
Svaka stresna situacija djeluje na mentalno zdravlje, a osobito pandemija ovakvih razmjera. Naše starije često je strah ne samo za sebe, nego i za svoje bližnje. Preplavljuju ih misli o zarazi, gubitku, propuštanju lijepih uspomena. Također, kod nekih ljudi javlja se zaboravljivost koja može biti reakcija na stres, ali i posljedica stresne situacije. Sve prisutnija je i tjeskoba te depresivno raspoloženje. U takvim situacijama mogu reagirati povlačenjem. Tada je važna naša uloga – da ih potičemo na razgovor.
Digitalni alati važni su za održavanje kontakta s bližnjima. U situacijama poput ove, veliku ulogu u održavanju bliskosti igraju digitalni alati te moderne tehnologije. Jedan telefonski ili video poziv može promijeniti čitav dan starijoj osobi. Tako im dajemo do znanja da ih nismo zaboravili i da nam je stalo do njih. Dijeljenje lijepih vijesti, priča i viceva s njima također pomaže.
Najvažnije je da se naši stariji ne osjećaju usamljeno. To je izrazito bitno! Kod ljudi starije životne dobi češće je prisutan strah od smrti, a situacija u kojoj se nalazimo pojačava intenzitet straha. Svakodnevno slušamo poruke kako su starije osobe najrizičnija skupina. Za očuvanje njihovog mentalnog zdravlja od neizmjerne je važnosti biti u kontaktu s njima i dati im do znanja da smo zajedno u ovome.
Izdvojite vrijeme u danu za poziv svojim starijima. Dijelite svoje emocije i razmišljanja s njima. Utješite ih, razveselite sitnicama koje vole. Dajte im do znanja da ste tu za njih. Saslušajte ih. Ne odbacujte emociju ljutnje, zabrinutosti, straha i tuge. Prihvatite ih i razgovarajte o njima.
mag. act. soc.
stanovništva u Hrvatskoj
starije od 65 godina
ljudi živi u
domovima za starije
mag. act. soc.
Razlozi su bili ili barijera u jeziku ili nedostatak opreme za pristup internetu: kompjutora ili tableta. Zato je HT pokrenuo projekt kojim je svim korisnicima starijima od 60 godina koji su koristili samo uslugu fiksne govorne linije, osigurao posebnu ponudu govorne usluge i neograničenog interneta uz tablet po promotivnoj cijeni od 99 kuna s posebnim sučeljem na hrvatskom jeziku i s prilagođenim aplikacijama za pristup dnevnom tisku, vremenskoj prognozi, mailu i chat aplikacijama.
Time smo osigurali da više od 20 posto baze iz skupine 60+ koja je do tada koristila samo uslugu fiksne telefonije, postane i Internet korisnik čime se penetracija fiksnog interneta u populaciji starijoj od 60 godina gotovo izjednačila s penetracijom fiksnog interneta u populaciji mlađoj od 60 godina.
Danas, u vrijeme kada je kod starijih ljudi znatno pojačana potreba za video komunikacijom s obitelji, pravovremenom informacijom, što lakšim i zabavnijim boravkom u kući, Hrvatski Telekom i dodatno obogaćuje svoje usluge – dodatnim Internet prometom unutar mobilnih tarifa uz subvencionirane cijene smartphone-a, posebnim Internet i TV ponudama s obogaćenim TV sadržajem.
Tako i nakon Covida primjećujemo da se starija populacija sve više okreće ne samo korištenju interneta već i usluzi ''Pay TV-a'' koja pruža, osim standardnih TV kanala i više od 80 dodatnih TV kanala različitog spektra sadržaja, kao i mogućnost snimanja, tj. gledanja u nazad što je također prepoznato kao benefit kod starije populacije.
Ono što nam istraživanje tržišta pokazuje je da 74 posto starije populacije koristi uslugu aplikacija poput WhatApp-a, što je rast od 10 posto u odnosu na prošlu godinu, dok je ukupna potrošnja mobilnog interneta i smartphone-a porasla za 36 posto.
starije populacije koristi aplikacije za digitalnu komunikaciju
starije populacije koristi internet
starije populacije koristi usluge mobilne telefonije