Slušate li poznate akademske ekonomiste, ne možete se oteti dojmu da su pomalo ljuti na milenijalce; spočitavaju im da ne investiraju dovoljno, da ne štede za starost, da troše udovoljavajući svojim hedonističkim porivima, da uništavaju koncept vlasništva i da ne mogu ručati bez da objave sliku na Instagramu. No to da milenijalci – prva i najbrojnija digitalna generacija koja je odrasla uz iPhone – ne znaju kako pametno živjeti ne može biti dalje od istine.
Oni su odrasli u vrijeme Velike Recesije, dobar dio milenijalaca izašao je na tržište rada kada nije bilo posla i kada se moralo boriti za radno mjesto, usred jednog od najzahtjevnijih ekonomskih razdoblja u povijesti, a istovremeno usred povijesnog demografskog preokreta koji ugrožava mirovinske sustave u cijeloj Europi. Oni jednostavno imaju manje novaca od prijašnjih generacija i morali su se snaći na drugačiji način. Ali – oni su učili brzo, i uz digitalne tehnologije razvili koncepte koji su nam svima omogućili pametniji život.
Milenijska generacija smatra se jednom od najobrazovanijih generacija, i generacijom poduzetnika. Osmislili su i lansirali neke od najdisruptivnijih kompanija u svijetu i u Hrvatskoj koje su zauvijek promijenile industrije i stvorile nove paradigme. Oni su lansirali startup pokret, popularizirali gig ekonomiju, sharing ekonomiju, rad na daljinu, agilne menagement modele. Upravo zato što nije bilo posla i što novca općenito imaju manje od prethodnih generacija, razvili su i popularizirali modele koji su im omogućili jednostavniji, pametniji i jeftiniji život. Omogućili su ili popularizili jeftiniji (AirBnb) ili besplatni smještaj (couchsurfing), jeftiniji prijevoz (Uber), jeftinije restorane (street food), jeftiniju muziku i filmove (streaming servisi), jeftiniju odjeću (fast fashion, second hand, rent-a-fashion) i stvorili pretpostavke za život uz manje novaca.
Oni govore više jezika, brzo uče, izazivaju norme, konvencije i autoritete, smatraju ih jednom od najinovativnijih generacija. Znaju kako pronaći vrijednost za novac i kako najbolje iskoristiti tehnologiju da bi si pojednostavili život, oni su naučili raditi stvari brže, jednostavnije i pametnije. Oni su hakirali život u svoju korist uz smartphone – oruđe kojim organiziraju svoje živote; njime bankare, obavljaju šoping, slušaju glazbu ili komuniciraju s prijateljima. Što možemo od njih naučiti?
PAMETNIJE UPRAVLJANJE NOVCEM
Oni imaju manje novca, imovine i bogatstva od prethodnih generacija, odnosno u prosjeku 11%-14% manji dohodak naspram baby boomera i generacije X. Niži dohodak za posljedicu je imao podinvestiranje u trajna dobra kao što su automobili ili kuće i stanovi. Tek nešto više od trećine milenijalaca mlađih od 35 godina imalo je stan ili kuću, dok je polovica pripadnika prethodne generacije posjedovala vlastitu nekretninu u toj dobi. Glavno oružje milenijalaca u financiranju za dugotrajna dobra upravo je ispravno budžetiranje: 8 od deset pripadnika digitalne generacije ima budžet za razliku od baby boomera gdje takav plan ima tek 61% pripadnika te generacije. Planiranje vlastitih rashoda, često uz pomoć raznih aplikacija koje omogućavaju bolju kontrolu troškova i štednju, ključno je oružje u ostvarivanju vlastitih financijskih ciljeva. Da bi mogli realizirati svoje planove potrošnje – oni u svemu traže najpovoljnije cijene, najniže naknade, najbolju vrijednost za novac.
PAMETNIJI MODELI RADA
Recesija je ostavila pustopoljinu na tržištu rada, pa su se milenijalci okrenuli serijskom poduzetništvu. Naime, prosječna je dob osnivača uspješnih startupa 40 godina. Milenijalci su izgradili i impresivnu mrežu startup sistema u 50 regija koji danas čine 4 milijarde dolara vrijedan globalni startup ekosistem. Istraživanje Global Startup Ecosystem Report (GSER, 2019.) pokazalo je da na globalnoj razini startupi stvore oko 2.8 trilijuna dolara nove vrijednosti, što je više od BDP-a Francuske. Digitalna je generacija hakirala i način rada, gdje je gig ekonomija i fleksibilnost koju pruža postala ne samo uobičajen, već i preferiran modus zaposlenja. Skoro tri četvrtine pripadnika digitalne generacije smatra da je fleksibilnost u radnim satima ključ produktivnosti na radnom mjestu. Upravo zbog toga svaki treći milenijalac radije će izabrati raditi u startupu nego u klasičnoj korporaciji, jer posao koji rade mora biti smislen i koristan.
KUPUJU ISKUSTVO, A NE STVARI
Treći način na koji su milenijalci hakirali život jest iskustvena kupnja. Za njih se sreća ne nalazi u novcu ni u stvarima već u iskustvima. Statistike pokazuju da 72% milenijalaca preferiraju trošiti na iskustva umjesto materijalnih dobara. Udio potrošnje na iskustva i događaje u SAD-u je porastao čak 70% u zadnjih 40 godina. Nova statusna valuta postala su rijetka iskustva, kao što su primjerice putovanja na egzotične destinacije, koju su psiholozi okarakterizirali kao vrstu skromnog hvalisanja(humble brag).
PAMETNIJA BRIGA O SEBI I OKOLIŠU
Četvrti način na koji su milenijalci hakirali život jest njihova briga za vlastito zdravlje i za okoliš. Istraživanje Ipsos Pulsa (2019) o heavy digital korisnicima u Hrvatskoj, pokazuje da četiri petine predstavnika digitalne generacije smatra zdravlje najvažnijim aspektom života pa ne čudi što ih dvostruko više od hrvatskog prosjeka trči ili se bavi fitnessom. Bitan dio zdravog života je i prehrana, pa milenijalci imaju 32% više afiniteta prema kuhanju od hrvatskog prosjeka, te konzumiraju superhranu poput chia sjemenki ili quinoe 40% više od prosjeka. Prema CB Insights, nijedna generacija nije toliko fokusirana na zdravlje kao milenijalci: 8 od 10 vjeruje ih da je nužno jesti zdravo i ‘griješiti’ povremeno. Oni dosad najviše brinu o prirodnoj i etičkoj proizvodnji hrane i smatra se da čine više od polovicu konzumenata organske hrane. S druge strane, 80% ih misli da bi se kompanije i pojedince koje zagađuju okoliš trebalo strogo kazniti. Prema, CB Insights, 73% milenijalaca spremno je platiti više za proizvode i usluge koji su održivi ili promoviraju pozitivan utjecaj na svijet.
Što možemo naučiti od najinovativnije, digitalne generacije?
Autorica je viša predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa te doktorandica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Više od desetljeća studente podučava ekonomiji, te je razvila predmet bihevioralna ekonomija, prvi takav interdisciplinarni predmet u Hrvatskoj. Znanstveni interesi su joj teorija kompleksnih sustava i njena primjena u ekonomiji. Regularna je ekonomska komentatorica u medijima, a znanstvene i stručne projekte radila je u suradnji sa Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom udrugom banaka. Slobodno vrijeme provodi igrajući popularnu pen and paper igru Dungeons and Dragons u svojstvu Dungeon Mastera.
